Mnoge boljke našeg krhkog društva prelamaju se kao u prizmi kroz radno mjesto profesora geografije u srednjoškolskom centru u Prnjavoru.
Fizika ne bi zanemarila ni uticaj takvih elemenata i sila kao što su lokalni, politički, lični sukobi i interesi. Zbir ovih faktora troši godine, živce i živote, ali bogami i pare iz budžeta Republike Srpske, i to za sada 16.000 KM, “sa tendencijom rasta”, kako kažu ekonomisti.
Učesnici igrarije su Suzana Švraka, bivša direktorica JU Centar srednjih škola ”Ivo Andrić” Prnjavor, Ministarstvo prosvjete i kulture Republike Srpske, Prirodno-matematički fakultet Banja Luka, te sud u Prnjavoru. Tu je i jedan penzionisani pripadnika MUP-a i bivši načelnik policije u Prnjavoru, i član Socijalističke partije, istaknuti. Krše se pravilnici, zakoni se tumače između slova, a sve se na kraju legalizuje jednom sudskom presudom, koja svoju snagu izvlači iz ”promijenjenog mišljenja” pristiglog tokom sudskog procesa.
Slobodan Savić, diplomiran geograf -demograf iz Prnjavora, obavio je pripravnički staž za nastavnika-profesora geografije u jednoj osnovnoj školi, a zatim su ga primili na radno mjesto u srednjoj školi u Prnjavoru. Savić kao diplomirani geograf-demograf nije mogao zakonski obaviti pripravnički staž, niti biti primljen da radi kao profesor, jer sa svojim zvanjem nije bio verifikovan za izvođenje nastave. Kao diplomirani geograf-demograf mogao je biti zaposlen samo u institucijama na poslovima iz oblasti demografije i demogeografije
Zbog žalbe jednog drugog kandidata za radno mjesto, interveniše prosvjetna inspekcija i nalaže školi da ga otpusti. Ta odluka je ispoštovana, ne bez poteškoća. On podnosi tužbu protiv škole, dobija presudu, na osnovu “promijenjenog mišljenja Ministarstva” o stručnoj spremi i profesorskim radnim mjestima, te ga vraćaju na radno mjesto koje je u međuvremenu, putem konkursa, popunio profesor sa traženim zvanjem: profesor geografije. Slijedi postutupak utvrđivanja tehniloškog viška, koji je škola morala provesti zbog “duplog profesora geografije”, kada Savića ponovo otpuštaju, jer je imao manje bodova od kolege koji ima sve potrebne kvalifikacije, potrebnu diplomu, ali i prednost kao dijete poginulog borca VRS.
Ali priča je daleko od kraja.
Na osnovu one sudske presude, Saviću je iz budžeta Srpske isplaćeno 16.000 KM na ime odštete zbog otkaza, tj. vremena koje nije radio u školi.. Sada je opet podnio tužbu, kod istog suda, a prvo ročište je ekspresno zakazano za 29. februar.
Sila na silu, inspekcija protiv direktorke
Savića je na radno mjesto u srednjoj školi primila tadašnja direktorica Suzana Švraka kršeći pravilnik o stručnoj spremi. U Službenom glasniku, u Pravilniku o vrsti stručne spreme nastavnika i stručnih saradnika u OŠ, koji je bio na snazi kada je Savić primljen, jasno stoji da nastavu iz predmeta geografija može da izvodi: – nastavnik koji ima završenu pedagošku akademiju, grupa geografija sa drugim nastavnim predmetom, – profesor geografije i – diplomirani geograf (Sl. Glasnik RS, br. 20, strana 805/Petak, 29. oktobar 1993.). Dakle, ne i diplomirani geograf-demograf, tako da on nije bio verifikovan za izvođenje nastave iz predmeta geografija u srednjoj školi.
Prosvjetna inspekcija je tu bezazlenost i utvrdila – da on ne ispunjava uslove pravilnika o vrsti stručne spreme. Tada je školi naloženo da radno mjesto profesora geografije popuni verifikovanim kadrom, ali sve to će sačekati novog direktora škole. Direktorica Švraka, iako po Zakonu dužna da postupi po nalogu prosvjetnog inspektora, izbjegava je da otpusti Savića, te je on još kao radnik škole dočekao Švrakin odlazak sa mjesta direktora zbog isteka mandata.
U sudskoj presudi koja došla kasnije, a kojom je Savić vraćen na posao, doslovno piše da je ona svjesno prekršila pravilnik kada je on primljen na radno mjesto (“Na osnovu izvedenih dokaza utvrđeno je da je direktor Tužene svjesno odstupio od primjene Pravilnika…”). Ponavljamo, presuđeno je u korist takve odluke. Glavno opravdanje izrečeno tada je da je Savić zaposlen zbog uštede na “troškovima prevoza”, jer on je iz Prnjavora, a drugi kandidati nisu bili. I to opravdanje je uvaženo.
Problem je što ovo nije istina jer je za isto radno mjestu istovremeno konkurisala Branka Vidić, koja je imala i potrebno diplomu, a i prnjavorsku adresu!
Nevažno-važna činjenica je da je Švraka bila ”kadar” SNSD-a, u ono vrijeme dok je ova stranka vladala u Prnjavoru. Samo neko sa takvim stranačkim samopouzdanjem, koje valjda samo kod nas imaju osioni direktori, od škola do javnih preduzeća, žaliće se i ministarstvu, pa i nakon odbijene žalbe odbiti da sprovede naloge prosvjetne inspekcije, da Savića otpusti.
To će sačekati novog direktora, Dragoslava Ninkovića.
Institucija Promijenjenog Mišljenja
Slobodan Savić u novembru 2012. podnosi tužbu protiv škole Osnovnom sudu u Prnjavoru i u toku procesa, dobija promijenjena mišljenja Ministarstva i Prirodno matematičkog fakulteta o svom slučaju.
Napomenimo da pomenuti geograf-demograf, u međuvremenu, nakon odlaska iz škole, dobija stalno zaposlenje u Opštini Prnjavor, koje će zbog ljubavi prema geografiji kasnije napustiti.
Iako je 2012. objavljen novi Pravilnik o vrsti stručne spreme nastavnika i stručnih saradnika u srednjim tehničkim i srednjim stručnim školama, u kojem nema promjena u odnosu na Pravilnik iz 2009. vezano za lica koja mogu izvoditi nastavu iz geografije, Savić školi dostavlja odgovor Ministarstva prosvjete i kulture RS, od 13.12.2012. (dostavljen mu je na kućnu adresu), u kojem je navedeno da Ministarstvo, na osnovu mišljenja Prirodno-matematičkog fakulteta, smatra da lica sa vrstom stručne spreme diplomirani geograf-demograf, mogu izvoditi nastavu iz nastavnog predmeta geografija.
Dakle, ne mijenja mišljenje tako lako samo neki političar-karijerista, niti neodlučna mlada pred udaju, već kako vidimo to radi – Fakultet koji je 2010. godine tvrdio da geograf-demograf nije verifikovan za izvođenje nastave iz predmeta geografija, a 2012. da jeste, a i nadležno Ministarstvo, koje je rješenjem od marta 2012. odbilo žalbu škole, a u decembru iste godine dostavlja Saviću na kućnu adresu mišljenje da se geograf-demograf može smatrati kvalifikovanim za izvođenje nastave iz geografije.
Postavlja se pitanje – čemu služe pravilnici ako se tumače na osnovu mišljenja nekoga ko sjedi u kancelariji, srkne kafu i vikne: “Ma dobro, može to, nije to baš tako kako piše”, zatim udari Državni Pečat i pošalje poštom?
Tim mislima nije se bavio Osnovni sud u Prnjavoru, koji krajem septembra 2013. donosi presudu kojom poništava rješenje o prestanku radnog odnosa i nalaže školi da Savića vrati na posao i rasporedi na poslove i radne zadatke profesora geografije.
Nakon neuspjelih žalbi škola Savića vraća na radno mjesto u decembru 2014. godine i ovim – zahvaljujući slobodnom tumačenju pravilnika, ministarstvu sklonom mijenjanju mišljenja i oholoj direktorici – dolazi u problem, jer ova škola može imati samo jednog profesora geografije. Traži se mišljenje Ministarstva rada i boračko-invalidske zaštite koje predlaže postupak utvrđivanja tehnoliškog viška koji podrazumijeva bodovanje kandidata. Profesor Aleksandar Vučanović, sa svim potrebnim kvalifikacijama, koji je primljen nakon Savića, dobija 46 naspram Savićevih 29 bodova.
Iako je to trebala biti samo procedura, školski odbor ne prihvata rezultate i nalaže direktoru da ponovo pokrene postupak tehnološkog viška, i sve se na kraju završi sličnim bodovanjem. Savić se žali na rezultate ali ovoga puta školski odbor žalbu odbija. Po okončanju žalbenog postupka direktor donosi rješenje kojim Saviću prestaje radni odnos zbog organizacionih razloga. To se dogodilo u decembru 2015. godine.
Možda je nevažno, ali odbijanje školskog odbora da prvi put prihvati proceduru zvuči kao kupovina vremena. Takođe, može zvučati nevažno da je otac Slobodana Savića, Milenko Savić, istaknuti socijalista u Prnjavoru, član stranke koja je u koaliciji sa tamošnjim vladajućim SDS-om. Sve bi se to moglo proglasiti zluradom i glupom političkom insinuacijom, samo da gospodin Savić stariji novinaru Presa RS, koji ga je krajem prošle godine zvao povodom slučaja, nije rekao: “Ajmo se kladiti u pečeno prase da će moj sin opet raditi u školi!”
U ovaj dio teksta lijepo bi sjela izjava nekog političkog analitičara, koji bi nam rastumačio u koju „vrstu socijalizma“ i politike spada ovakvo ponašanje. Da li je to karakteristično za „socijalističku internacionalu“, koalicione odnose SP-a na republičkom nivou, ili su to možda socijalistički ideološki alati na lokalu, u odnosu sa drugim strankama? Analitičar ne bi zanemario ni glasine i saznanja kako se radi o gotovoj stvari i o tome da se Savić uskoro vraća u školu.
Nakon što je po drugi put dobio otkaz, Slobodan Savić je po drugi put tužio školu Osnovnom sudu u Prnjavoru. Proces je u toku, kod istog suda i istog sudije, Nebojše Vrhovca, a prvo ročište je ekspresno zakzano za 29. februar (veoma brzo, reći će bilo ko koje imao posla sa sudovima, obzirom da je otkaz dobio krajem decembra).
Na kraju, zaključujemo da je gospodin socijalista Savić, u pravu. Ništa ovde nije do kraja jasno, ni zašto Savići kibicuju na to radno mjesto, ni kako ministarstvo slobodno tumači pravilnike, ni feudalna moć nekih direktora; ni za šta se ne možete čvrsto uhvatiti, ili se u nešto sa sigurnošću kladiti.
Osim u pečeno prase.
Još malo politike za kraj
Slobodan Savić se početkom januara oglasio preko jednog lokalnog portala i optužio „pojedince iz prnjavorskog SDS-a koji pokušavaju zaštititi svog direktora i prosvjetnog inspektora iznošenjem laži“, ali i zaprepastio čitaoce svojim nepoznavanjem pravopisa. Tako Savić piše: djete, nevlada, podpisao, predhodni, mimo zakonito, upustvo, neznaju, prosljedi, odkazu itd.
Be the first to comment