Prnjavor, u kom danas pored 3 konstitutivna naroda, živi i 13 nacionalnih manjina, se već dugi niiz godina naziva „Malom Evropom“ . U vrijeme austrougarske okupacije i Berlinskog kongresa na prostor BiH, migriralo je oko 20 naroda.
Prve veće migracije Ukrajinaca, pretežno iz Galicije, na prostor Prnjavora, zabilježene su oko 1890. godine. Iako imaju status nacionalne manjine, Ukrajinci su se tokom decenija uspješno integrisali u lokalnu zajednicu. Njegujući svoju tradiciju i prenoseći je na mlađe generacije, istovremeno promovišući međusobno uvažavanje i poštovanje različitosti, daju značajan doprinos jačanju društvene kohezije. Jedan od takvih primjera je Ukrajinska ljetna škola za najmlađe, koju je nakon nekoliko godina pauze organizovala sveštenička porodica Zakaljuk. Ove godine pohađalo ju je 35 mališana, koji kažu da ovdje lijepo i zanimljivo provode vrijeme. Neki dolaze iz naše regije, a neki čak iz Australije.
Ukrajinska ljetna škola prvi put je organizovana u poslijeratnom periodu pod rukovodstvom tadašnjeg oca Petra Ovada. Tradicija se održala sve do pandemije Korona virusa, a ova ljetna manifestacija ponvo je pokrenuta prošle godine. I ove godine svi kapaciteti u ukrajinskom Duhovnom centru su popunjeni.
Mirjana Zakaljuk, organizatorka Ukrajinske ljetne škole, kaže da će mališani proći različiti kulturne i edukativne programe.
Nekadašnji polaznik, a danas voditelj škole, Orel Zakaljuk, smatra da nije lako biti pripadnik nacionalne manjine i istovremeno očuvati svoj jezik, kulturu, tradiciju i vjeru, ali da upravo ovakve škole i kampovi imaju važnu ulogu u njihovom očuvanju. Prema njegovim riječima, značajan faktor je i sredina u kojoj ljudi žive, jer mnogo toga zavisi od toga koliko je ona otvorena i prihvatljiva. Dodaje da je Prnjavor sredina u kojoj su nacionalne manjine izuzetno dobro prihvaćene i u kojoj je suživot dio svakodnice.
Svojim prisustvom, podršku ovom projketu pružio je i Darko Tomaš, prvi čovjek Prnjavora. Kako navodi, Prnjavor s pravom nosi epitet Male Evrope.
Ovoj ljetnoj školi prisustvovao je i Zlatan Klokić, ministar za evropske integracije i međunarodnu saradnju u Vladi Republike Srpske, koji je istakao da je njen značaj ogroman kako za Prnjavor, tako i šire.
Ukrajinci su u Prnjavor donijeli i svoju bogatu duhovnu tradiciju. Grkokatolička parohija osnovana je 1900. godine, a hram Preobraženja Gospodnjeg izgrađen je 1912. godine, te se smatra prvom ukrajinskom crkvom na prostoru Bosne i Hercegovine, odnosno jednom od prvih ukrajinskih crkava na Balkanu. Nakon što je srušena tokom ratnih devedesetih godina, obnovljena je 2000. godine i danas ponovo predstavlja duhovno i kulturno središte ukrajinske zajednice Jednako značajnu ulogu u očuvanju identiteta ima Ukrajinsko kulturno-prosvjetno društvo „Taras Ševčenko“. Osnovano je 1903. godine kao ogranak „Ukrajinske prosvjete“ iz Lavova. Kao najstarije kulturno-prosvjetno društvo Ukrajinaca u Bosni i Hercegovini, postalo je temelj iz kojeg su kasnije nastala brojna druga ukrajinska udruženja. Više od jednog vijeka njeguje ukrajinski jezik, folklor, pjesmu i običaje.
