Posjetu Ukrajini, kao svojoj pradjedovini, u posljednje dvije godine odgodila je pandemija virusa korona, a sada i kriza koja potresa ovu zemlju, te se Ukrajinci koji već generacijama žive u BiH pitaju kada će ponovo moći da posjete zemlju iz koje su prije tri ili četiri generacije došli njihovi preci.
Ruska vojna operacija u Ukrajini je posljednjih dana pitanje broj jedan koje potresa cijeli svijet, a Ukrajinci koji su rođeni i žive u BiH su zajednički, putem saopštenja predstavnika Ukrajinske zajednice BiH, iznijeli svoj stav te su naveli da, kada je riječ o političkoj situaciji u njihovoj djedovini, ne žele da istupaju samostalno kontra mišljenja ove zajednice.
Tako su u saopštenju naveli da su s nevjericom pomno pratili dešavanja koja su u Ukrajini započela još 2014. godine, a u zadnje vrijeme su, kako navode, s velikom zebnjom pratili zaoštravanje krize.
“Od 24. februaru ove godine s velikim zaprepaštenjem i strahom ostali smo zatečeni eskalacijom rata između Rusije i Ukrajine. Svijet je u strahu i nevjerici, kako zbog trenutnog stradanja ljudi u Ukrajini, tako i zbog globalnih posljedica političkih, socijalnih i ekonomskih, koje će rat ostaviti na svjetskoj sceni”, naveli su u saopštenju pradstavnici Ukrajinske zajednice u BiH, dodajući da su ispunjeni velikim bolom i strahom za sudbinu naroda u Ukrajini.
Kako je za “Nezavisne novine” rekao Orel Zakaljuk, ukrajinski sveštenik iz Prnjavora, on je četvrta generacija Ukrajinaca rođenih u BiH. Dodao je da Ukrajinci prostor BiH naseljavaju već oko 130 godina te da imaju svoje parohije i kulturno-umjetnička društva, putem kojih se trude da sačuvaju svoju tradiciju. Kako je istakao, u Ukrajini i dalje ima srodnike, koje, iako nisu prva krvna linija, često posjećuje.
“Period pandemije virusa korona, a i trenutna situacija u Ukrajini su prorijedili naše posjete Ukrajini”, rekao je Zakaljuk, dodajući da su ranije makar jednom godišnje odlazili u tu zemlju.
“Nekada to bude i dva puta godišnje, a nekada i češće. Nekada se omakne pa i ne odemo. Koliko nam naše profesionalne obaveze i potrebe određuju, toliko puta godišnje i posjetimo Ukrajinu”, kazao je Zakaljuk.
Istakao je da često u Ukrajinu odlaze i organizovano, autobusima, te da su prije početka pandemije planirali organizovano putovanje, ali da ih je pandemija u tome spriječila.
Da Ukrajinci u BiH žive već više od 100 godina te da su se od samog dolaska odmah angažovali u zajedničkom životu, za “Nezavisne novine” je potvrdio i Andrija Svatok, predsjedavajući Savjeta nacionalnih manjina BiH u Parlamentarnoj skupštini BiH.
Svatok je četvrta generacija Ukrajinaca rođenih u BiH, a kako ističe, njegovi preci su među prvima došli u ovu zemlju davne 1892. godine.
“Ukrajinci su se odmah po dolasku angažovali, počeli su da osnivaju kulturno-umjetnička udruženja i to tako traje do danas”, kazao je Svatok, dodajući da su svoje doseljavanje u BiH završili prije početka Prvog svjetskog rata. Trenutno u BiH živi oko 2.560 Ukrajinaca, a 80 odsto od toga naseljava prostor Srpske. Iako njegova porodica više nema srodnike u Ukrajini, jer je selo iz kojeg su njegovi preci došli stradalo 1932. godine, s Udruženjem nacionalnih manjina opštine Prnjavor posjećivao je Ukrajinu.
“Tamo smo se usavršavali u pjesmi i igri te su neki našli svoje dalje rođake, s kojima i sada održavaju vezu. Konkretno sada od početka ruske akcije ako bude potrebe pokušaćemo pomoći svom narodu, koji pati zbog trenutnih dešavanja”, rekao je Svatok, koji navodi da je period pandemije poremetio posjetu Ukrajini, ali da će se, čim to uslovi dozvole, vratiti u punom kapacitetu.
Svatok je pozdravio najavu da Milorad Dodik, srpski član Predsjedništva BiH, danas planira posjetiti ukrajinsku zajednicu u Prnjavoru, s kojom će razgovarati o tome da u Republiku Srpsku dođe značajan broj djece iz oblasti odakle potiču ljudi.
“Ovo je jako značajno, a mi smo i dosad s vlašću RS imali odličnu saradnju. Aktivno smo učestvovali i u humanitarnim akcijama kada su u pitanju ‘Djeca Černobilja’”, rekao je Svatok, dodajući da Dodikovu odluku smatra sasvim normalnim, humanim ponašanjem, s ciljem da se pomogne nejakima da što lakše preb rode ovu krizu.
Nezavisne
Be the first to comment