Dok jezici manjina nestaju, Prnjavor pokazuje kako se različitosti mogu sačuvati i promovirati
– Bosna i Hercegovina mora poduzeti odlučnije i bolje koordinirane mjere radi zaštite i promoviranja regionalnih i manjinskih jezika, navodi se u novom evaluacijskom izvještaju Komiteta eksperata Vijeća Evrope za Evropsku povelju o regionalnim ili manjinskim jezicima.
Ponos manjina
Iako pozdravljaju određene pomake, uključujući rad na novom nacrtu zakona o pravima nacionalnih manjina, u izvještaju se zaključuje da nastava na većini manjinskih jezika i dalje gotovo da ne postoji u javnom obrazovnom sistemu, te da se ovi jezici ne koriste u sudskim i upravnim postupcima niti u komunikaciji s organima uprave.
Komitet, međutim, pozitivno ocjenjuje inicijative javnog emitera usmjerene na podizanje svijesti o nacionalnim manjinama i njihovim kulturama. Također, preporučuju emitovanje sadržaja na regionalnim i manjinskim jezicima.
Izvještaj ocjenjuje i provedbu Evropske povelje o regionalnim ili manjinskim jezicima, koja je u Bosni i Hercegovini na snazi od 2011. godine i obuhvata zaštitu 15 jezika: albanski, češki, njemački, mađarski, italijanski, ladino, poljski, romski, rumunski, rusinski, slovački, slovenački, turski, ukrajinski i jidiš.
Komitet ističe da složena administrativna struktura države i dalje otežava provedbu Povelje, pa ponavlja preporuku da se izrade jasna nacionalna politika i srednjoročna strategija, uz snažniju koordinaciju između nadležnih vlasti na svim nivoima i predstavnika govornika regionalnih ili manjinskih jezika.
Komitet pozdravlja pripremu novog nacrta zakona o pravima nacionalnih manjina i pokretanje konsultacija s predstavnicima manjina, ocjenjujući to važnom prilikom za usklađivanje domaćeg zakonodavstva sa Evropskom poveljom.
Izvještaj, također, upozorava da većina regionalnih i manjinskih jezika i dalje nije zastupljena u javnom obrazovanju. Posebno se ukazuje na nedostatak kvalifikovanih nastavnika i nastavnih materijala, dok se preporučuje da nastavni planovi za njemački, italijanski i turski jezik, koji se trenutno izučavaju kao strani jezici, više uvažavaju njihovo historijsko prisustvo i kulturno naslijeđe u Bosni i Hercegovini.
– Mnogi se, iako po porijeklu pripadaju manjinskim zajednicama, sve više asimiliraju s konstitutivnim narodima, zbog čega se gubi interes za očuvanje jezika, kulture, običaja i tradicije. Zato je važno raditi na podizanju svijesti da pripadnost nacionalnoj manjini nije ništa negativno. Kao društvo i kao država moramo stvarati ambijent u kojem će pripadnici nacionalnih manjina osjećati da su njihov identitet, jezik i tradicija prihvaćeni i ravnopravni, jer različitosti trebaju biti prednost, a ne opterećenje, kaže Igor Kanjski, advokat i predsjednik Udruženja Poljaka i prijatelja Boleslavec Prnjavor, za naš list.
Mala Evropa
Kao primjer dobre prakse izdvojen je Prnjavor, koji je pohvaljen zbog aktivnog rada na očuvanju jezika, kulture i tradicije nacionalnih manjina, uz preporuku da se slični modeli podrške primijene i u drugim dijelovima države.
– Prnjavor se s razlogom naziva malom Evropom. Već više od jednog vijeka na ovom području živi veliki broj nacionalnih manjina koje su uvijek bile u suživotu, u harmoniji i uz međusobno poštivanje različitosti, jezika i kultura. Kao neko ko dolazi iz Prnjavora, mogu reći da lokalna vlast izuzetno podržava nacionalne manjine. Smatram da bi se druge lokalne zajednice, ukoliko traže način kako bolje zaštititi i promovirati prava manjina, mogle ugledati na Prnjavor, na način na koji ovdje vlast predvodi aktivnosti usmjerene na očuvanje jezika, kulture, tradicije i običaja svih manjinskih zajednica koje žive na ovom području, poručio je Kanjski.
