Prije tačno 80 godina, posljednji preživjeli logoraši krenuli su u proboj iz Jasenovca – najmračnijeg mjesta u istoriji srpskog naroda.
Od preostalih 1073 logoraša 600 ih se odvažilo na juriš iz objekta “Ciglane”, od kojih je samo 117 preživjelo. Taj proboj nije bio bjekstvo od smrti, bio je krik dostojanstva.
Posljednji otpor zlu koje je htjelo da satre identitet, ime, narod.
Povodom obilježavanja 80 godina od proboja logoraša iz Jasenovca, prnjavorska Gimnazija i OŠ „Branko Ćopić“ organizovali su predavanje scenaristkinje filma „Dara iz Jasenovca“, Nataše Drakulić, učenicima ovih škola.
Nataša poručuje da mlade generacije moraju učiti o Jasenovcu, Jadovnu i svim mjestima stradanja srpskog naroda.
„Evo, moja generacija je primjer, ja sam 1979. godište, 1985. sam primljena u pionire. Sve je bilo bratstvo i jedinstvo i opet smo to platili. Moja baka je drugi put u životu postala izbjeglica, gdje sa svojih 60 i nešto godina završava u Srbiji“, kaže Nataša Drakulić i dodaje:
„Da se možda govorilo, da su se žrtve prebrojale na vrijeme, da smo se suočili i svi osudili, da se govorilo- možda se te 90-e godine ne bi desile tako surovo kao što jesu. I ne daj Bože da nam se ponove opet, a hoće ako ćutimo i ako zaboravljamo, jer ja već vidim da današnje generacije ne znaju. Mi smo preživjeli ovaj rat, a oni su se rodili poslije, i ne znaju o njemu, a kamoli o Drugom i Prvom svjetskom ratu“, zaključuje Nataša Drakulić, scenaristkinja filma „Dara iz Jasenovca“.
Dugogodišnje potiskivanje istine o Јasenovcu učinilo je da se desi i “Oluja”, jer svako prećutkivanje i zaborav rađaju nove zločine.
A nove generacije ne ćute, ne ignorišu i ne zaboravljaju.
Arsenije Sekulić, učenik prnjavorske OŠ „Branko Ćopić“ kaže da su učili u školi o Jasenovcu.
„Učili smo o tome šta se tamo događalo, kakve su zločine ustaše u Jasenovcu učinili i da je to bio najveći koncentracioni logor na našem području“, kaže Arsenije i potvrđuje da je pogledao film „Dara iz Jasenovca“.
„Mislim da je film jako poučan za moju generaciju i one starije, posebno one koji o tome nisu pričalli, jer se u komunizmu o tome nije pričalo, i zato je film pun pogodak“, kaže Arsenije.
Tijana Šljivar, takođe učenica prnjavorske OŠ „Branko Ćopić“ kaže je film gledala i puna je bila utisaka.
„Iskreno, za mene i moje drugare bio je jako potresan i koliko god mi bili mladi, razumijemo i saosjećamo se svime što se tamo desilo i drago mi je što u školi učimo o tome“, kaže Tijana.
Dara iz Jasenovca je srpski film iz 2021. po scenariju Nataše Drakulić, a u režiji Predraga Antonijevića. Radnja filma prati desetogodišnju djevojčicu Daru koja, nakon hrvatsko- njemačke ofanzive na Kozari, sa porodicom završava u koncentracionom logoru Jasenovac.
Nakon što joj ubiju majku i starijeg brata, smisao njenog života postaje da u uslovima terora i apsolutnog uništenja svega ljudskog, sačuva život mlađem bratu. Svi događaji u filmu pisani su na osnovu autentičnih svjedočanstava preživjelih logoraša.
Dario Vlajić, direktor OŠ ”Branko Ćopić” Prnjavor zahvalio se Nataši Drakulić koja je izdvojila svoje vrijeme da se posveti prnjavorskim učenicima.
„Vjerujem da ko god je gledao film, nije mogao ostati ravnodušan na sve te prizore stradanja srpskog naroda, a pri tom treba reći da je film nastao na autentičnoj istorijskoj građi“, kaže Vlajić.
„Naša je obaveza da motivišemo mlađe generacije da njeguju kulturu sjećanja na sve žrtve, a pogotovo na žrtve Jasenovca, jer Jasenovac je zaista najveći podzemni srpski grad“, zaključuje Vlajić.
„Svaki čovjek koji je stradao u Jasenovcu, zaslužuje film o sebi“, kaže Nataša Drakulić.
Odgovornost za pisanje scenarija je bila ogromna, jer su članovi njene porodice stradali u Jasenovcu i Jadovnu, a doživjeli su i pogrom u „Oluji“.
I upravo zato, nikada ne smijemo dozvoliti da se ovaj ustaški zločin zaboravi, niti da prepustimo drugima da kreiraju našu istoriju, jer kad god tuđa ruka piše o Srbima, kao da nas svakim pasusom brišu.
(TV K3)
Be the first to comment