PRNJAVOR – Ergela “Vučijak” iz Prnjavora nakon višegodišnje pripreme postala je punopravni član Svjetske organizacije lipicanera (Lipizzan International Federation, LIF), krovne organizacije koja okuplja predstavnike koji se bave uzgojem lipicanera, potvrdio je za “Nezavisne novine” Nenad Grujić, vršilac dužnosti direktora “Vučijaka”.
“Postojali su određeni uslovi koji su morali biti ispunjeni da bi se dobilo članstvo u ovoj organizaciji. Prvi i osnovni uslov je bila izrada matične knjige, odnosno da se vratimo u prošlost i pratimo linije od njihovih početaka. Zatim je potrebno da se to verifikuje, da je tačno, ispravno, argumentovano. To je jako mukotrpan i težak posao, kojim se ne bavi mnogo ljudi. Imali smo sreću što sarađujemo sa profesoricom Biljanom Rogić sa Poljoprivrednog fakulteta, koja je inače genetičar. Još veću sreću imamo što je jedna od najboljih studentkinja ovog fakulteta zaposlena kod nas, a to je naravno naša Slađana Preradović, koja je sada upisala i doktorske studije vezano za konje”, kazao je Grujić i dodao da je rad na pristupu LIF-u trajao tri do četiri godine.
“Dobili smo zeleno svjetlo da smo ispunili sve uslove i prije nekoliko dana bili smo u Rumuniji, gdje smo prisustvovali godišnjoj sjednici Skupštine LIF-a. I do sada smo išli na ova okupljanja, ali u svojstvu posjetilaca, bez ikakve mogućnosti glasanja ili odlučivanja. Poklopile su se sve kockice, ali iza svega stoji veliko ulaganje, prvenstveno njih dvije, a zatim i nas ostalih. Krovna institucija kod nas je Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede na čijem smo budžetu, i bez njih ovo ništa ne bi moglo biti realizovano”, rekao je Grujić.
Ističe da članstvo u LIF-u donosi velike prednosti, kao i priznanje na svjetskom nivou za lipicanere iz prnjavorske ergele.
“Oni garantuju za naša grla i sada možemo izaći i na svjetske licitacije konja, gdje možemo dobiti mnogo veće cijene od postojećih. Na aukcijama i licitacijama koje smo do sada organizovali cijene za konje su bile mizerne. Sad kad smo bili u Rumuniji prilazili su ljudi, imamo veliki broj interesanata za naše konje i mnogi su se raspitivali koje su šanse da ih kupe. Nažalost, tu se opet nameće problem u samom izvozu, jer zvanično ne postoji izvoz kopitara, odnosno konja iz Bosne i Hercegovine, zato što ne postoji jedinstveni registar kopitara. Te životinje nemaju svoj pasoš kao što imaju goveda ili psi. Bio sam danas u resornom ministarstvu gdje smo razgovarali na tu temu i nadam se da ćemo u nekoj doglednoj budućnosti otkloniti taj problem”, ističe Grujić.
Dodaje da bi ergeli “Vučijak” donošenje jedinstvenog registra značilo mnogo, prvenstveno radi inostranog tržišta.
“Naše tržište je već podmireno, a imamo veliko interesovanje iz Srbije jer ovo su konji koji su generacijama tamo išli, a sada je to mnogobrojnim odredbama jednostavno onemogućeno. Poražavajuća je činjenica da ne možemo izvoziti konje čak ni u Srbiju i Hrvatsku. Gubitak za nas je ogroman, jer konja koga ovdje prodamo za 1.000 maraka tamo bismo mogli prodati i za nekoliko hiljada evra”, objašnjava Grujić.
Napominje da članstvo u LIF-u ne donosi finansijsku pomoć, ali im daje pravo glasa u toj svjetskoj organizaciji.
“I mi se tu nešto pitamo, i sve što oni organizuju pitaće se i nas. Mijenjaće se i sama struktura u LIF-u, tu su ljudi koji su već pred penzijom, dolaziće neke nove i mlađe strukture, a možda čak i neko od nas dobije priliku da bude na nekom od položaja. Iako nemamo direktna finansijska sredstva od članstva u ovoj organizaciji, u bilo kom svjetskom projektu kad kažete da ste član to donosi veliki plus i mnogo znači”, zaključio je Grujić.
Podsjećamo, ergela “Vučijak” osnovana je 1946. godine i jedinstvena je na prostorima BiH. Nakon likvidacije AD “Vučijak”, odlukom Vlade RS osnovana je Javna ustanova Ergela “Vučijak”, s ciljem stvaranja i očuvanja genetskog potencijala te rase konja. Kao rasa konja nastali su 1580. godine i sama ta činjenica govori o plemenitosti, gracioznosti i ljepoti koju ove životinje nose sa sobom i svojom genetikom. Karakteriše ih živahan temperament i po njemu se izdvajaju od drugih rasa. Koriste se i za jahanje, zaprežni sport, pa čak i za preponsko jahanje, a zanimljivost vezana za prnjavorske lipicanere je činjenica da nose imena naših rijeka.
Jovana Tošić – Nezavsine novine
Be the first to comment